mnogostanične životinje (Metazoa), životinje kojima se tijelo, za razliku od jednostaničnih praživotinja (Protozoa), sastoji od većega broja stanica specijaliziranih za različite funkcije. Te su stanice razlučene u najmanje dva sloja: vanjski sloj, koji je u dodiru s okolinom pa štiti organizam i prima podražaje, i unutrašnji, koji ima hranidbenu i probavnu funkciju. Ta dva sloja, koja se javljaju kao zametni listići (ektoderm i entoderm) u zametnom razvoju svih viših organizama, posebno su karakteristična za tzv. diploblaste ili organizme, kojima se razvijeno tijelo sastoji samo od tih dvaju slojeva (spužve, mješinci). Stanice tijela višestaničnih životinja diferenciraju se u skupine stanica sličnih po obliku i funkciji, te čine različita tkiva, a slična tkiva tvore organe. Kod triploblasta (svi viši organizmi) između ektoderma i entoderma umetnut je treći sloj, mezoderm, koji ima funkciju pokretanja i potpore tijela, raznošenja proizvoda izmjene tvari, a sudjeluje i u gradnji mnogih organa. U složenom, tkivno i organski bogato izdiferenciranom tijelu mnogostaničnih životinja, živčani sustav preuzima ulogu mehanizma koji sve te stanice dovodi u funkcionalni uzajamni odnos, prenosi podražaje i omogućuje odgovarajuće reakcije. Daljnje je obilježje mnogostaničnih životinja njihov razvoj iz jedne jedine početne stanice, jajne stanice, koja se, prolazeći kroz niz progresivnih promjena, razvija u novi organizam. Mnogostanične životinje tvore podcarstvo životinjskoga carstva, a imaju 5 organizacijskih tipova: Parazoa (obuhvaća koljena Metazoa i spužve), beskolutićavce (Ameria), mnogokolutićavce (Polymeria), malokolutićavce (Oligomeria) i svitkovce (Chordonia).
